Niti je iz Indije, niti je smokva - Opuncija

18.11.2022.

Iako porijeklom iz Meksika, opuncija (Opuntia ficus-indica L.)  je višegodišnja biljka iz porodice kaktusa (Cactaceae L.) koju se odomaćila i u našim krajevima. U Evropu je donesena u XVI vijeku i danas raste samoniklo širom obale Mediterana. 


Latinsko ime roda potiče od imena grada Opusa u Antičkoj Grčkoj koji spominje i Homer u svom epu o Ilijadi. Iako naziv indijska smokva daje drugačiji dojam, opuncija nema nikakve veze sa smokvama već se naprosto ovo ime proširilo zahvaljujući pogrešnom uvjerenju Evropljana da su otkrili Indiju umjesto američkog kontinenta. 


Gusto razgranato stablo opuncije može da poraste preko 3 metra. Mesnati i elipstični ogranci obrasli sitnim bodljama mogu biti dugi i do 50 cm. Na njihovim vrhovima izbijaju karakteristično žuti, dvopolni cvijetovi koji krase stabla opuncije od juna do septembra. Jestivi i sočni plodovi odnosno bobice kaktusa mogu biti crvene, žute ili ljubičaste boje. Oni koji vole da jedu plodove opuncije moraju da pripaze na sitne bodlje prilikom branja, ali i konzumacije. Po grmu, može da proizvede oko šest kilograma ploda. Opuncija se razmnožava pomoću sjemena kao i reznicama ogranaka. 



Opuncija obožava sunce i toplotu. Najviše joj odgovara dobro propusno zemljište, najbolje pjeskovito, kao i mjesta na kojima je zaklonjena od jakih vjetra i kiša. Zbog otpornosti, lakoće razmnožavanja i brzine širenja smatra se invanzivnom vrstom.


Plodovi se najčešće konzumiraju svježi i bogati su provitaminom A kao i vitaminima B1, B2 i C. Bitno je naglasiti i da prekomjerena konzumacija plodova može dovesti do dijareje. Od plodova je moguće praviti marmelade i džemove dok se u nekim krajevima konzumiraju i bareni cvijetovi. Skupocjeno ulje nastalo iz sjemena opuncije koristi se u kozmetičkoj industriji. 


Kao znak zahvalnosti ka ovoj autohtonoj biljci, opuncija je našla svoje mjesto na svim dosadašnjim grbovima Meksika. 


Iako se kod nas u Crnoj Gori slatki plodovi opuncije ne prodaju u prodavnicama i rijetko konzumiraju, Sicilija je poznata po plantažama opuncija. 


Naslovna fotografija: Unsplash/Miguel Urieta

Fotografija 1 & 5: Europeana/Meise Botanic Garden, Belgium - CC BY-SA

Fotografija 2: Pixarbay

Fotografija 3: Unsplash/ KC Welch

Fotografija 4: Unsplash/ Ifigeneia Doura


Postani valom

Javi nam se

Učestvuj i ti

cross Zatvori
Prijatelji

Projekat je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu2–ReLOaD2, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD2 program realizuje se u partnerstvu sa petnaest lokalnih samouprava, u okviru pet klastera.

Prijatelji