Kapar

Šetajući groz grad ili pored mora, teško je ne primijetiti zeleno rastinje koje izbija gotovo iz kamena i mami pažnju svojim nježno bijelo-ljubičastim cvjetovima. Radi se o naširoko i nadaleko poznatoj začinskoj biljci zvanoj kapar.

Kapar (Capparis L.) je samonikla, žbunasta višegodišnja biljka koja raste neuredno u nepristupačnim i neočekivanim terenima. Ovaj rod broji oko 700 vrsta i pripada porodici cvjetnica Capparaceae. Najpoznatije vrste su Capparis spinosa i Capparis ovata.

Listovi su sjajni, jednostavni, ovalni. Izrazito dekorativni pojedinačni cvjetovi sačinjeni su od četiri nježno ljubičaste latice i mnogobrojnih prašnika. Karakteristično je da se cvjetovi otvaraju samo jednom. Plod je mesnata bobica koja u sebi sadrži mnoštvo sjemenki. 

Kapar uspijeva gotovo na čitavom Mediteranu. U zavisnosti od vrste, može se naći na suvim površinama ili čak i u plitkoj morskoj vodi. 

Izrazito je otporna biljka koja raste u ekstremnim uslovima i zahtjeva izrazito malo vode i organske materije. Prijaju joj dobro propusna, lagana i rastresita zemljišta. S obzirom da kapar mahom raste uz more, biljka je razvila otpor ka salinitetu te mu povećano prisustvo soli u zemljištu ne škodi. Dobro podnosi sušu i obožava da raste na mjestima koja su izložena suncu i zaklonjena od jakog vjetra.

Kapar se koristi kao dodatak jelima još od antičkog perioda. Neotvoreni cvjetni pupoljci biljke beru se u rano proljeće i nakon jednodnevnog sušenja i konzerviranja, spremni su za konzumaciju. Kroz proces konzerviranja u slanoj vodi, ulju ili sirćetu, kapar poprima karakterističan pikantan ukus. Osim kao začin, kiseli i slani listovi kapra se smatraju specijalitetom na grčkom ostrvu Santorini. Bogat je vitaminina (pogotovo vitaminom C), mineralima i antioksidansima. U Crnoj Gori ne postoje plantaže koje se bave komercijalnim gajenjem kapara nalik onima u Turskoj, Grčkoj, južnim regijama Italiji ili Tunisu. 

Pored spomenutog, kapar se koristi i u kozmetici kao i u tradicionalnoj medicini. 

Zanimljivo je istaći da se sjeme kapra često nalazi na arheološkim nalazištima širom Mediterana i zapadne Azije. Tako su, na primjer, u Iraku pronađene sjemenke posebne vrste kapra za koje se smatra da datiraju iz 5800 god. prije nove ere.

Naslovna fotografija: Unsplash/Tigran Kharatyan 

Fotografija 1: Unsplash/Nico M.